Poliglota ili radoznali kosmopolita?

Jeste li znali da postoji između 6000 i 7000 jezika na svetu, a najmanje polovina svetskog stanovništva je dvojezična ili višejezična? Naši Povratkovci su kosmopolite i u vrtiću uče dva strana jezika – engleski i kineski.

Ne brinite – učenje stranih jezika nije opterećujuće za decu niti težimo da postanu poliglote. Ideja nam je da ih od ranog uzrasta senzibilišemo da čuju različite jezike i usvajaju ih na prirodan način, bez svesti o tome šta je gramatika, šta semantika, kako se pravilno izgovaraju i akcentuju reči… Deca se lako prepuštaju opažanju i usvajanju novih zvukova i konstrukcija. Ukratko – za razliku od odraslih, deca imaju manje zadrške pri susretu sa stranim jezikom. Strane jezike upijaju i pamte sa lakoćom, na potpuno prirodan način, kao što je slučaj i sa maternjim jezikom. Prirodno radoznali, skloni istraživanju, maštanju, učenju jezika pristupaju slobodno, kao igri, u kojoj uživaju i deca i profesori jezika.

Benefiti učenja stranog jezika na ranom uzrastu

Susret deteta i stranog jezika može biti višestruko koristan i podsticajan za razvoj. Pored usvajanja osnova stranog jezika i stvaranja dobre podloge za učenje na starijem uzrastu, susret sa stranim jezikom pozitivno utiče na razvoj samopouzdanja, logike, artikulacije govora, mišljenja, tolerancije, empatije. Deca koja poznaju strani jezik su bolja u razumevanju drugih ljudi i njihovih namera, čak i kada je znanje jezika pasivno. Stoga je učenje stanih jezika značajno i za razvoj emotivne inteligencije.

London calling

Engleski jezik je najrasprostranjeniji jezik na svetu, pa ne čudi činjenica što je deo našeg programa od najranijeg uzrasta.

Kako mu pristupamo?

Cilj učenja engleskog jeste da deca već od 3. godine počnu sa usvajanjem osnovnih jezičkih struktura. Da bismo to postigli, neophodno je kreirati zabavno i prijatno okruženje za učenje jezika, što se ostvaruje izborom tema, didaktičkih sredstava, radnih materijala koje koristimo. Metodologija učenja engleskog jezika kod dece se znatno razlikuje od apstraktnog usvajanja jezika kod odraslih, jer ga deca uče prirodno, neopterećeni prethodno stečenim znanjima iz npr.maternjeg jezika. Iz tog razloga, jezik za njih mora da bude i materijalizovan kroz različita didaktička sredstva koja koristimo, što se u savremenoj metodologiji nastave naziva TPR (Total physical response – potpuni fizički odgovor). To mogu da budu kartice sa novim pojmovima, posteri sa likovima iz knjige, situacije u kojima se glavni likovi nalaze u formi stripa… Ukratko, nešto što deca mogu da opipaju, dele među sobom, komentarišu, boje, nadograđuju.

Bitan deo u procesu učenja stranog jezika su igre, koje uključuju korišćenje reči na engleskom, slušanje, ponavljanje i usvajanje teksta pesmica koje se rimuju, imaju catchy melodiju i sadržaj relevantan za dete. Često se bavimo dramatizacijom sadržaja, jer deca uživaju u glumi, a paralelno nesvesno usvajaju sadržaje na stranom jeziku. Deca pokazuju izuzetnu saradljivost prilikom podele uloga, organizacije glumaca, a njihove maštovite predloge oko korišćenja rekvizita i načina prezentacije rado usvajamo, te se dete oseća vrednovano i cenjeno kao partner u organizaciji časa!

Zahvaljujući sinergiji igre, slušanja i pevanja, deca najbolje uče melodiju i vokabular jezika. To rezultira odličnim izgovorom, jer se na ranom uzrastu pomno sluša i reprodukuje upravo ono što čuje, bez opterećenja i ustezanja. Često ponavljanje je preporučljivo – znanja utemeljena u dečjem uzrastu kasnije se teže zaboravljaju.

Pored sadržaja definisanih udžbenikom koji koristimo, važan deo programa u tesnoj je vezi sa redovnim programom Povratka prirodi, što je u skladu sa filozofijom integrativnog planiranja. U saradnji sa kolegama stručnim saradnicima iz oblasti nauke ili umetnosti organizujemo radionice na kojima kroz prizmu engleskog jezika provlačimo teme koje se u istom momentu nalaze na meniju prirodnjaka, društvenjaka, kreativaca.

Ni hao

A zašto učimo kineski?

Kineski (mandarinski) je jezik sa najfrekventnijom upotrebom na svetu, što ne čudi s obzirom na broj stanovnika u Kini koji premašuje 1.5 milijardu, dok je ova cifra daleko veća ako gledamo svet u globalu. Zašto ne bismo naučili da poželimo dobar dan milijardama ljudi širom sveta?

Kada učite kinesko pismo, zapravo učite simbole – ne bavite se klasičnim čitanjem već dešifrovanjem. Slikovno pismo zahteva aktivno razmišljanje, a ne mehaničko izgovaranje glasova. Na ranom uzrastu kineski se uči interaktivno – kroz igru, muziku, ples, glumu. Tako zabava prerasta u učenje koje vodi razvoju apstraktnog mišljenja. Takođe, učenje kineskog značajno je iz kulturološkog aspekta. Tekovine kineske kulture utkane su u temelje evropske civilizacije, a privredna snaga ove zemlje svedoči o tome da je kineski jezik jezik budućnosti.

U dosadašnjem druženju sa kineskim, deca uzrasta 5 i 6 godina naučila su da se predstave – Ja se zovem 我叫Aljoša,我叫Tesa, 我叫Vujadin (Wo jiao Aljoša, wo jiao Tesa, wo jiao Vujadin). Trenutno učimo da brojimo od 1 do 10 : 一,二,三,四,五,六,七,八,九,十 (yi, er, san, si, wu, liu, qi, ba, jiu, shi), Uz pomoć kartica sa sličicama, naučili smo da predstavimo članove porodice, kao i najdraže životinje.

Pitajte našeg petogodišnjaka ili predškolca kako se kaže mama, tata, bata, seka na kineskom i dobićete instant odgovor! Umeju i da dozovu psa ili mačku na kineskom jeziku. A verovali ili ne, naučili su i da napišu 妈妈,爸爸 (mama, baba-mama, tata), kao i 你好 (Ni hao) – Zdravo!

U jeku novogodišnjih i božićnih praznika, origami tehnikama pravimo ukrase i čestitke, a vi se nemojte iznenaditi ako od nekog Povratkovca od 5 ili 6 godina dobijete čestitku – na kineskom!

Tatjana Matić, profesorka engleskog jezika u Povratku prirodi

Marija Miletić, profesorka kineskog jezika u Povratku prirodi