Neosporno je – plastika ima važnu primenu u saobraćaju, ishrani, medicini, spasila je mnoge živote, olakšala put u svemir… promenila je naše živote nabolje. Ali, vremenom je njena proizvodnja postala jeftina i masovna, posebno u vidu plastike za jednokratnu upotrebu. Odbačena plastika se nagomilava, jer njena proizvodnja premašuje nivo reciklaže.

Masovna proizvodnja plastike – masovno zagađenje prirode!

U okeanima je 2010. godine pronađeno oko 8 miliona tona plastike, a ako ne promenimo način, pa samim tim i količinu proizvedene, upotrebljene i bačene plastike, naučnici predviđaju da će 2050. godine, u okeanima, biti više plastike nego ribe! Sitni delovi plastike (mikroplastika) nađenu su u zemlji, vodi, biljkama, životinjama i čoveku. Jedna od komponenti plastike, bisfenol, veoma je štetan po zdravlje ljudi.

Naučnici (i moljci) – upomoć!

I Ujedinjene nacije i Evropska unija usvojile su strategije za upravljanje plastičnim otpadom, sa ciljem da se sva plastična ambalaža reciklira i da se ograniči upotreba jednokratne plastične ambalaže. Naravno, nauka je odmah angažovana u iznalaženju rešenja za oba problema. Kao prvo, toksični plastični materijali se zamenjuju novim zamenskim, netoksičnim materijalima, koji se dobijaju na primer iz kukuruza, morskih algi, nastaju u procesu prerade. Takođe, nastoji se da se plastični otpad iz mora i okeana reciklira.

A onda, 2015. godine, grupa naučnika iz Kine i sa Univerziteta Stanford u SAD-u, je otkrila da brašneni moljac (Tenebrio molitor) jede i razlaže polistiren (stiropor) koji se u prirodi sporo i teško razgrađuje! Za to je zaslužen njegov crevni mikrobiom, odnosno bakterije koje su sastavni deo njegove crevne flore.

Mladi naučnici Povratka rešili su da se uključe u svetske naučne tokove! U našoj labi na Dunav Platz-u organizovana je mini proizvodnja brašnenih moljaca i postavljen eksperiment. Larve ovog moljca uspešno gajimo u našoj laboratoriji, a hranimo ih pšeničnim mekinjama.

Za potrebe eksperimenta, Povratkovci su uspešno odvajali larve približno iste veličine i zatim ih podelili u 2 tabora: formirali su kontrolnu grupu, koju će hraniti samo mekinjama i drugu, „stiropor“ grupu, kojoj su pored mekinja, dali i stiropor. Tokom trajanja eksperimenta, naučnici će pratiti da li su moljci jeli stiropor i mekinje, da li su i koliko rasli, prelazili u lutke i odrasle moljce… Cilj ovog eksperimenta je da utvrdimo da li ovi insekti zaista recikliraju plastiku i kako ona deluje na njih.

Eksperiment će trajati oko mesec dana, a po završetku ćemo vam detaljno predstaviti rezultate istraživanja, važnog za očuvanje naše životne sredine.

Pratite nas i navijajte za moćne moljce! A do tada – manje plastike, molićemo!

Dr Larisa Ilijin, stručni saradnik Povratka prirodi