Još jedno letnje putovanje je za nama. Intelektualno, uzbudljivo, sadržajno, multidisciplinarno. Putovanje koje ne zahteva prelazak pasoške kontrole, već nekih drugačijih granica.

Granica koje postavljaju zakoni istorije, antropologije, geologije, arheologije. Smućkali smo prošlost, sadašnjost i budućnost u jednu epruvetu i dobili neverovatnu hemijsku reakciju!

Reakciju koja je potpuno uzdrmala i pokrenula stanovnike i goste Voždove palate, Zemunskog salaša i Dunav Platz-a, uzrasta do 12 godina. Reakciju koja je pobudila na akciju – akciju traganja za čovekom!

Potraga je bila iscrpna, temeljna, i sveobuhvatna. Kad kažemo sveobuhvatna, mislimo bukvalno, jer obuhvata razvoj čoveka od od pleistocena do modernog doba, od prvog pisma, do Google translate-a, od prvih naselja, do urbanih blokova, od muzike ’kamen o kamen’ do elektro-popa.

Kako smo tragali za čovekom?

Najpre smo 3 puta udahnuli duboko kad smo se našli pred morem pitanja:

– Kada je i kako nastao čovek?
– Da li smo oduvek bili ovakvi kakvi smo danas?
– Da li smo mi jedina vrsta ljudi koja je ikad živela na planeti?
– Kako su priroda i prirodni faktori uticali na nastanak čoveka?
– Kakva je razlika između čoveka i životinje?
– Šta su radili prvi ljudi? Gde su živeli? Kako su se družili? Da li su muzicirali/slikari/vajali/pisali/čitali/gledali u dlan?
– Kako se menjao život čoveka kroz vreme?
– Kakve su sličnosti, a kakve razlike između prošlog, sadašnjeg i budućeg čoveka?

Naoružali smo se strpljenjem i izoštrili čula.

A onda je usledilo putovanje. Putovanje, na kojem su nam vodiči bili vaspitači i stručni saradnici Povratka, okupljeni iz najrazličitijih sfera znanja (pedagogije, psihologije, ekologije, biologije, geografije, defektologije, sveta muzike, vajarstva, jezika i književnosti)

Prva stanica: Bez alata nema ni zanata iliti Formiranje naučnih temelja za istraživanje.

Za valjano istraživanje potrebno je dobro pripremiti teren. Zato smo se najpre bacili na obnavljanje znanja, uređenje enterijera i pripremu didaktičkih materijala potrebnih za istraživački rad.

Nabavili smo literaturu, pa se zapitali kako je nauka nastala i koji naučnici su najzaslužniji za postavljanje naučnih teorija i hipoteza.

Naukom potkovani, prešli smo na praktičan rad. Izradili smo maketu Pangee (superkontitenta iz prošlosti) i pratili kako se dalje rasformirala do današnjeg izgleda sveta i kontinenata. Zatim smo iscrtali mapu sveta i na njoj pratili Darvina, tvorca teorije evolucije, zajedno sa njegovom posadom broda Bigl.

Teorija evolucije nam je poslužila kao višestruka inspiracija, pa su i zidovi dobili novo ruho.

Kako bismo lakše putovali kroz vreme, stvorili smo vremeplov, koji će nas tokom leta lansirati od najdalje prošlosti do budućnosti koja stiže.

Druga stanica: Dobro jutro, rođače iliti: Razvoj Homo sapiensa

Vremeplovom smo otplovili do samih početaka Homo sapiensa (tj. onih vremena koje su istorija, arheologija i antropologija uspele da otkriju). Posmatrali smo odlike primata, uočavali razlike između čoveka i majmuna, pokušali da dremnemo na drvetu, hodamo povijeni..

Izgradili smo pećinu, a zatim diskutovali o životu u pećini, nastanku i savladavanju vatre, prvoj obradi kamena, izradi oruđa i oružja, počecima lova i sakupljanja plodova, nastanku prve garderobe… Rečju, posapijensili smo se.

Četvrta stanica: Od točka do četvorotočkaša iliti: Nekad i sad

Na ovom stajalištu centralna tema bio je svakodnevni život dalekog predaka vs. naša svakodnevica. Osvrnuli smo se na nastanak prvih naselja, razmatrali uslove potrebne za gradnju, podigli naselje od blata i granja. Od prvih naselja došli smo do prvih gradova, a debata nas je dovela do današnjih dnevnih migracija i prelaska iz sela u gradove.

Možete li da zamislite jedan dan Homo sapiensa? Kako je nastala poljoprivreda, prvi zanati, zanimanja? Kako su točak i igla olakšali život čovečanstvu? Kako je započela proizvodnja žitarica? A kako pripitomljavanje životinja? Kako su naši preci produžavali rok trajanja namirnicama i čuvali ih od kvarenja, a kako mi to danas radimo? I ko se zdravije hranio, čovek nekad ili sad?

Peta stanica: Futurizam iliti Kakva budućnost čeka čoveka?

Promene u prirodi neminovno menjaju i čoveka. Klimatski šokovi, zagađenja, prenaseljenost, istrebljenje retkih biljnih i životinjskih vrsta… Kakav to život čeka naša pokolenja? Povratkovci su u poslednjoj nedelji letnjeg programa dali različita predviđanja i predloge: u budućnosti nas čeka izgradnja gradova pod zemljom i na vodi, migracije u svemir, prelazak na novi način ishrane (insekti i alge za doručak), razvoj veštačke inteligencije i robotike, nova moda, muzika, umetnost…

Bonus stajalište: Filmski set

Letnje traganje za čovekom krunisali smo autorskim filmom „TANDRK – Lekcije o praistoriji“.

Film je nastao i rastao na Dunav Platz-u, Salašu i u Voždovoj palati.

Sa svake strane stigla je poneka iskra, predlog, ideja, a onda su se srele i zaživele na jednoj plaži kraj Dunava.

Kamera je zabeležila taj nezaboravni susret koji je promenio istoriju, a uz pomoć dece, kreativnog tima Povratka i naših prijatelja iz filmske industrije, stigao je i do velikog platna!

Film se premijerno prikazuje 30.08. u 19:30h na Dorćol Platz-u, a gde će ga putevi dalje odvesti, otkriće nam budućnost.

Ovog puta nećemo ulaziti u vremeplov, pustićemo umetnost da sama priča svoju priču.

Do sledećeg leta, pozdravlja vas tim Povratka prirodi!